EVROPSKA CENTRALNA BANKA diže kamate, hoće li uticati i na BiH?

Evropska centralna banka (ECB) ove sedmice bi, prema očekivanjima analitičara, trebalo da prvi put nakon gotovo dvije godine poveća kamatne stope zbog jačanja inflacije u evrozoni, a bh. ekonomisti upozoravaju da bi posljedice ovog poteza mogli osjetiti i građani BiH kroz skuplje kredite vezane za evro.Vesti iz BiH

Inflacija u evrozoni i ekonomski pritisci

Cijene za potrošače u evrozoni porasle su u maju na 3,2 odsto, što je znatno iznad ciljanih dva odsto. Ekonomista ING-a Karsten Brzeski ocijenio je da bi sve osim povećanja kamatnih stopa predstavljalo veliko iznenađenje. Glavni ekonomista ECB-a Filip Lejn već je signalizirao da će inflatorne prognoze biti revidirane, dok pojedini stručnjaci upozoravaju da bi rast kamatnih stopa mogao dodatno usporiti privredni rast evrozone, koja je u prvom kvartalu zabilježila pad od 0,2 odsto.

Stav ekonomista o posljedicama za BiH

Igor Gavran, ekonomista, rekao je za “Nezavisne novine” da će povećanje kamatnih stopa najviše pogoditi građane i privredu koji imaju kredite vezane za evro.

“Onima koji imaju kredite s valutnom klauzulom vezanom za evro kamate će biti povećane u skladu s ugovorima koje imaju, a sigurno je da banke neće propustiti priliku za dodatnu zaradu”, rekao je Gavran.Novinske pretplate

Prema njegovim riječima, za ostale klijente ne bi trebalo da dođe do povećanja kamata, niti postoji opravdanje za generalni rast kamatnih stopa u BiH.

“Kada je riječ o inflaciji, čak i ako povećanje kamata bude imalo određeni efekat u Evropskoj uniji, to neće značajno pomoći BiH jer je većina poskupljenja kod nas rezultat pohlepe, zloupotrebe tržišnog položaja i nedjelovanja domaćih vlasti”, smatra Gavran.

On podsjeća da su cijene goriva već znatno niže nego prije nekoliko mjeseci, ali da nije došlo do pojeftinjenja brojnih proizvoda i usluga čije je ranije poskupljenje pravdano rastom cijena energenata i geopolitičkim tenzijama na Bliskom istoku.

Sličnog je mišljenja i ekonomista Milenko Stanić, koji ističe da će povećanje kamatnih stopa prvenstveno uticati na dugove javnog sektora i budžete entiteta zaduženih kod banaka.

“Dio kredita sa promjenjivom kamatnom stopom biće korigovan, a to se odnosi i na stanovništvo koje je uzimalo kredite sa promjenjivim kamatama. Te stope se uglavnom usklađuju na šestomjesečnom ili godišnjem nivou, u skladu sa kretanjem Euribora, koji će sada vjerovatno rasti”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Kako navodi, najviše će poskupjeti krediti odobreni u evrima, dok će se efekti odluka ECB-a postepeno preliti i na domaće tržište.

“Poslovne banke u BiH velikim dijelom su u vlasništvu finansijskih grupacija iz zemalja Evropske unije, zbog čega će promjene monetarne politike ECB-a neminovno imati uticaj i na domaći finansijski sektor. Jasno je da će to u narednom periodu dovesti do rasta kamatnih stopa za privredu, stanovništvo, ali i ukupno domaće tržište”, naglasio je Stanić.

Mogući dalji potezi ECB-a

Većina analitičara smatra da će ciklus povećanja kamata ECB-a biti kratak, uz mogućnost još jednog povećanja tokom jula, dok bi efekti viših cijena energije na inflaciju trebalo da ostanu ograničeni.