Malo poznat mesni otpad vrijedi bogatstvo: Za 28 grama i do 5.000 evra

Iako se u mesnoj industriji smatraju gotovo bezvrijednim nusproizvodom, goveđi žučni kamenci na svjetskom tržištu dostižu cijenu i do 5.000 evra za samo nekoliko desetina grama, a potražnja za njima sve je veća, posebno u tradicionalnoj kineskoj medicini.
Kako piše portal Earth.com, njihova vrijednost na tržištu dostiže čak 5.800 dolara po unci, što je otprilike 5.050 evra za 28 grama. Takva cijena čini ih vrijednijim i od zlata.
Glavni razlog njihove visoke vrijednosti leži u velikoj potražnji iz industrije tradicionalne kineske medicine. Riječ je o sektoru čija se vrijednost, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), procjenjuje na oko 60 milijardi dolara godišnje, prenosi Dnevno.hr.
Za šta se koristi
U tradicionalnoj kineskoj medicini goveđi žučni kamenac često se melje u prah i koristi kao sastojak različitih preparata. Neki čak vjeruju da takvi preparati mogu pomoći u oporavku od moždanog udara i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.
Ono što žučni kamenac goveda razlikuje od onog ljudskog jeste njihov sastav. Dok su kamenci kod ljudi uglavnom sastavljeni od holesterola, kod goveda se većinom sastoje od kalcijumskih soli, prvenstveno karbonata i kalcijum-fosfata. Stručnjaci ističu da je takva struktura posljedica posebnog probavnog sistema goveda koji je prilagođen obradi velikih količina biljnog materijala.
Naglo širenje tržišta donijelo je i neočekivane probleme za stočarsku industriju.
Ono što se nekada smatralo bezvrijednim otpadom danas ima veliku tržišnu vrijednost, pa su goveđi žučni kamenci privukli pažnju i kriminalnih grupa.
Prema pisanju Earth.coma, pojavile su se organizovane mreže koje ih krijumčare preko međunarodnih granica. U nekim slučajevima proizvođači su se suočili čak i s oružanim pljačkama. Zbog toga su brojni pogoni za preradu mesa uveli dodatne sigurnosne mjere, a informacije o pronalasku žučnih kamenaca često se drže u tajnosti.
S problemima se suočavaju i vlasti u Brazilu, jednoj od zemalja iz koje ti kamenci stižu na kinesko tržište. Tamo su otkriveni brojni pokušaji krivotvorenja – prevaranti pravim kamenima dodaju tvari poput šećera ili čak ciglene prašine kako bi povećali težinu i time ostvarili veću zaradu.
Cvjeta prodaja u Africi
Za mnoge stočare širom svijeta goveđi žučni kamenac postao je dodatni izvor prihoda. Posebno se to vidi u Africi, gdje se na društvenim mrežama može pronaći veliki broj profila koji nude otkup ili prodaju ovih neobičnih tvorevina.
Trgovinu dodatno komplikuje činjenica da je žučni kamenac kod živog goveda nemoguće otkriti bez medicinskog pregleda. Zbog toga se često dešava neobična situacija u kojoj stvarna vrijednost životinje ostaje nepoznata sve do trenutka prerade.
Naravno, neki poljoprivrednici su razmišljali o vještačkim metodama podsticanja nastanka žučnih kamenaca, ali stručnjaci ističu da bi takve prakse mogle biti štetne i ne preporučuju ih.
Dr Danijela Gomes da Silva, istraživačica na Državnom univerzitetu Sao Paulo, upozorava na zanimljiv paradoks. Kako savremene metode uzgoja stoke postaju sve efikasnije, životni vijek goveda se skraćuje. To bi, prema njenim riječima, dugoročno moglo dovesti do manjeg broja žučnih kamenaca, jer mlađe životinje jednostavno nemaju dovoljno vremena da razviju te tvorevine.
Naučna ispitivanja
Zbog potencijalnih zdravstvenih efekata interes za goveđe žučne kamence pokazuje i naučna zajednica. Istraživanja Univerziteta u Hong Kongu donijela su određene ohrabrujuće rezultate. Naučnici su primijetili da neki spojevi iz tradicionalnih preparata koji sadrže prah goveđih žučnih kamenaca mogu imati zaštitni efekat na mozak tokom ishemijskog moždanog udara. Ipak, konačni rezultati tih istraživanja još nisu objavljeni jer naučni radovi i dalje traju.
Portal Oddity Central ističe da su kineski istraživači već razvili i takozvane uzgojene žučne kamence, a prema njihovim tvrdnjama, te laboratorijske verzije imaju slična svojstva kao i prirodni kamenci. Takve alternative bi u budućnosti mogle smanjiti pritisak na tržište i zaustaviti dalji rast cijena.