Svjetska tržišta novu sedmicu počinju pod pritiskom, dok je cijena nafte ponovo premašila 106 dolara za barel, a rast prinosa na američke obveznice dodatno pojačava nervozu investitora.
Najveći problem za tržišta u ponedjeljak, 28. septembra, ponovo dolazi s energetskog tržišta. Cijena nafte porasla je nakon što su oslabile nade da bi SAD i Iran uskoro mogli postići dogovor kojim bi bila smanjena neizvjesnost oko Ormuskog moreuza.
Brent je jutros skočio oko 2,1 odsto, na 106,49 dolara za barel, dok je američka WTI nafta poskupjela oko 1,5 odsto, na 93,84 dolara. Brent je samo tokom septembra dobio gotovo 18 odsto.
To ponovo otvara pitanje koje je posljednjih sedmica u centru pažnje investitora – koliko će skupa energija podstaći inflaciju i natjerati centralne banke da kamatne stope drže visoko duže nego što se ranije očekivalo.
Zašto je nafta ponovo najveći problem za tržišta?
Američki predsjednik Donald Tramp tokom vikenda odbacio je iranski prijedlog koji je uključivao ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, iako je rekao da bi pregovori trebalo da budu nastavljeni ove sedmice.
Tržišta zato još ne računaju na brzo rješenje, a svaki novi zastoj u pregovorima direktno se odražava na cijenu nafte.
Problem više nije samo cijena sirove nafte. Reuters navodi da je nedostatak rafinerijskih kapaciteta podigao cijene dizela na rekordne nivoe u odnosu na sirovu naftu, povećavajući rizik da se skuplja energija prelije na cijene robe, transporta i plate.
Da li se vraća strah od još većih kamata?
Drugi veliki pritisak dolazi s tržišta obveznica.
Prinos na američke 30-godišnje državne obveznice kretao se oko 5,52 odsto, blizu najvišeg nivoa od 2004. godine. Samo tokom septembra porastao je za oko 27 baznih poena.
Još snažniji pomak zabilježen je kod dvogodišnjih obveznica, čiji je prinos ovog mjeseca porastao za oko 55 baznih poena.
Tržišta sada procjenjuju da postoji oko 66 odsto vjerovatnoće da će američke Federalne rezerve u oktobru ponovo povećati kamatnu stopu. Do kraja naredne godine u tržišne cijene uračunato je približno 90 baznih poena dodatnog zaoštravanja monetarne politike.
Takav scenario znači skuplje zaduživanje za kompanije i potrošače, ali i veći pritisak na vrijednost akcija, posebno tehnoloških kompanija koje ulažu ogromne iznose u razvoj vještačke inteligencije.
Nezavisne novine
