Svjet se suočava sa ozbiljnim poremećajima u snabdijevanju naftom, dok zatvaranje Hormuškog moreuza, ključne rute za transport oko 20 odsto globalne nafte, pokreće domino-efekat na ekonomiju.
Cijene sirove nafte već su prešle 100 dolara po barelu, a analitičari upozoravaju da bi mogle rasti dalje. Poskupljenje nafte utiče na proizvodnju plastike, hemikalija, transport i poljoprivredu, što znači da gotovo svi proizvodi, od hrane do elektronike, mogu poskupjeti.
Kompanije širom svijeta prenose veće troškove na potrošače, povećavajući cijene goriva, transporta i proizvodnje. Nestašice goriva i panika među kupcima već se bilježe u nekoliko zemalja.
U Južnoj Koreji ljudi panično kupuju vreće za smeće, a vlada je pozvala organizatore događaja da smanje korišćenje predmeta za jednokratnu upotrebu. Tajvan je pokrenuo liniju za proizvođače kojima nedostaje plastika, dok su uzgajivači riže najavili moguća poskupljenja zbog nedostatka vakuumskih vreća.
U Japanu postoji strah da pacijenti sa hroničnim zatajenjem bubrega neće imati adekvatnu medicinsku opremu, dok malezijski proizvođači upozoravaju na nestašicu gumenog lateksa, ključnog za medicinske rukavice.
Stručnjaci ističu da se kriza brzo širi na sve industrije – pivo, rezance, čips, igračke, kozmetiku, ljepila za obuću i namještaj, industrijska maziva i rastvarače.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, ovo je najveći poremećaj u snabdijevanju naftom u istoriji globalnog tržišta. Dugotrajan prekid mogao bi izazvati globalnu recesiju, dodatni rast inflacije i poremećaje u lancima snabdijevanja.
Zemlje razmatraju korišćenje strateških rezervi nafte i traženje alternativnih ruta snabdijevanja, ali stručnjaci upozoravaju da su ove mjere samo kratkoročno rješenje.
