OVIH 10 SIMPTOMA ne smijete ignorirati tokom vrućine
Vrućina ne utiče na sve ljude isto. Nekome donese samo umor, nervozu i osjećaj težine u tijelu, dok kod djece, starijih osoba, hroničnih bolesnika i radnika koji sate provode na otvorenom može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Problem je u tome što se prvi znaci iscrpljenosti zbog vrućine često potcijene. Ljudi ih pripisuju umoru, neispavanosti, gladi ili “običnoj glavobolji”, a tijelo zapravo šalje poruku da se više ne hladi dovoljno dobro.
Ljekari upozoravaju da posebno treba obratiti pažnju na simptome koji se javljaju nakon boravka na suncu, u automobilu, na plaži, na gradilištu, u bašti, javnom prevozu ili u prostoriji bez dovoljno vazduha.
Deset simptoma koji mogu biti znak da vrućina ugrožava organizam
Tokom toplotnog talasa ne treba ignorisati sljedeće simptome:
jaku glavobolju,
vrtoglavicu ili nesvjesticu,
mučninu i povraćanje,
ubrzan rad srca,
zbunjenost ili neobično ponašanje,
prestanak znojenja uprkos vrućini,
veoma visoku tjelesnu temperaturu,
grčeve u mišićima,
tamnu mokraću,
jak umor koji ne prolazi ni nakon odmora.
Jedan simptom ne mora odmah značiti najgori scenario, ali kombinacija više znakova, naročito ako se stanje pogoršava, zahtijeva brzu reakciju. Posebno su opasni zbunjenost, nesvjestica, izrazito visoka temperatura, prestanak znojenja i promjene ponašanja.
“Pacijent ne smije čekati da tegobe prođu same od sebe i mora odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć ukoliko se pojave sljedeći alarmantni simptomi: – Gubitak svijesti, nesvjestica ili kolaps – Pomućena svijest, dezorijentacija, nemir i konvulzije – Izrazito visoka tjelesna temperatura (iznad normalne) koja ne opada nakon rashlađivanja – Potpuni prestanak znojenja uz toplu i suvu kožu – Uporno povraćanje koje onemogućava unos tečnosti – Gubitak koordinacije, neurološki ispadi (npr. otežan govor, grčevi mišića)…”, poručuju iz Doma zdravlja Banja Luka za Banjaluka.net.
Zašto tijelo teško podnosi vrućinu
Organizam se prirodno hladi znojenjem i širenjem krvnih sudova. Međutim, kada su temperatura i vlaga visoki, kada osoba ne pije dovoljno tečnosti ili kada dugo boravi na suncu, taj mehanizam može oslabiti.
Tada se tijelo pregrijava, gubi vodu i elektrolite, srce radi brže, a mozak i mišići mogu početi da reaguju na nedostatak tečnosti i porast temperature. Zbog toga se javljaju glavobolja, slabost, vrtoglavica, grčevi, mučnina i osjećaj da “nemate snage ni za šta”.
Poseban rizik imaju mala djeca, trudnice, stariji ljudi, osobe sa srčanim bolestima, povišenim pritiskom, dijabetesom, bolestima bubrega, kao i oni koji koriste određene lijekove. Kod njih se stanje može pogoršati brže nego kod zdravih odraslih osoba.
