VIŠEGODIŠNJI PROBLEM Inkluzija u školama Srpske na nezadovoljavajućem nivou

– Nezadovoljni činjenicom da asistenti u nastavi rade po ugovoru o djelu, bez radnog staža i zdravstvenog osiguranja, te uz primanja koja često ne prelaze 700 maraka, Udruženje “Djeca svjetlosti” pokrenulo je inicijativu i onlajn peticiju za izmjenu propisa, upozoravajući da loši uslovi rada direktno urušavaju kvalitet inkluzivnog obrazovanja u Srpskoj.

Ovaj višegodišnji problem, koji zbog nesigurnih ugovora dovodi do čestih smjena asistenata i dodatnog stresa za đake, pokrenuo je alarm među roditeljima i stručnjacima koji zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih, a o teškom položaju ovih radnika za “Glas” govore oni koji se svakodnevno suočavaju sa preprekama na terenu.

Pravnik Udruženja “Djeca svjetlosti” i majka dječaka sa autizmom Danijela Višnjić istakla je da se roditelji djece sa smetnjama u razvoju godinama suočavaju sa čestim promjenama asistenata zbog nesigurnih ugovora i niskih primanja.

– Asistenti danas rade po ugovoru o djelu, na pola radnog vremena, bez radnog staža, toplog obroka, prevoza i zdravstvenog osiguranja. Za veoma odgovoran posao mjesečno mogu da zarade najviše oko 700 maraka, a taj iznos se dodatno umanjuje kada dijete izostane sa nastave. Zbog toga mnogi vrlo brzo odustaju od ovog posla – rekla je Višnjićeva.

Ona naglašava da je uloga asistenta mnogo značajnija od one koja je trenutno definisana propisima.

– U praksi asistenti nisu samo tehnička podrška. Oni svakodnevno pomažu djetetu da prati nastavu, prevazilazi frustracije, komunicira sa nastavnicima i vršnjacima, te predstavljaju važnu vezu između škole i porodice. Bez njihove podrške teško je govoriti o kvalitetnoj inkluziji – kazala je Višnjićeva.

Dodala je da je Udruženje Ministarstvu prosvjete i kulture RS već dostavilo prijedloge izmjena dva pravilnika, kojima traže da se ugovori o djelu zamijene ugovorima o radu na određeno vrijeme, kao i da se preciznije definišu kvalifikacije i nadležnosti asistenata.

– Cilj nam je da ovaj posao obavljaju osobe koje su adekvatno pripremljene za rad sa djecom sa smetnjama u razvoju, bilo da je riječ o studentima psihologije, pedagogije i defektologije ili licima koja su prošla odgovarajuću obuku. Time bismo obezbijedili kvalitetniju i dugoročniju podršku djeci – istakla je ona.

Da su problemi višegodišnji potvrđuje i asistent u nastavi Dijana Radić, koja ovaj posao obavlja osam godina.

– Veliki broj asistenata je visokoobrazovan, ali smo zakonski izjednačeni sa licima sa srednjom stručnom spremom. Radimo po ugovoru o djelu na četiri časa dnevno, bez staža i zdravstvenog osiguranja. Naknada iznosi oko 720 KM, a umanjuje se za svaki neradni dan, praznik ili izostanak djeteta sa nastave – rekla je Radićeva.

Prema njenim riječima, asistenti svakodnevno moraju da se prilagođavaju potrebama djece, ali i zahtjevima nastavnika i škole.

– Najvažnije bi bilo da dobijemo status zaposlenih. To bi nam donijelo sigurnost, pravo na zdravstveno osiguranje i fiksna primanja, ali i olakšalo pronalazak novih asistenata, kojih je sve manje, dok je broj djece kojoj je potrebna podrška sve veći – navela je Radićeva.

Psiholog i stručni saradnik u Udruženju “Djeca svjetlosti” Olivera Davidović Knežić ističe da problem nije prisutan samo u većim gradovima, već širom Srpske, posebno u manjim sredinama.

– Asistenti su izuzetno važna karika između roditelja, škole i djeteta. Posebno su značajni za djecu sa autizmom, kojoj su rutina i stabilnost od presudnog značaja. Česte promjene asistenata predstavljaju dodatni stres za dijete i porodicu – rekla je Davidović Knežić.

Ona je navela da u Srpskoj trenutno radi oko 650 asistenata u nastavi, ali da je broj djece kojoj je potrebna ovakva podrška znatno veći.

PODRŠKA

Prema riječima Olivere Davidović Knežić, u pojedinim slučajevima zbog nedostatka asistenata roditelji preuzimaju tu ulogu, što nije dobro ni za dijete ni za porodicu.

– Zato očekujemo da će nadležne institucije prepoznati značaj naših prijedloga. Već smo imali sastanke sa resornim ministarstvom i Republičkim pedagoškim zavodom gdje smo naišli na razumijevanje za ovu problematiku. Pokrenuli smo i onlajn peticiju kako bismo prikupili što širu podršku građana za izmjene propisa – kazala je ona.

Glas Srpske